kulturni roštilj

Glazbeni enciklopedist: Rasprodane arene Aleksandre Prijović pokazuju da jedemo iz istog lonca

08.05.2024 u 14:07

Bionic
Reading

Postavili smo pet pitanja Ivanu Palijanu, nekadašnjem uredniku časopisa Klik i autoru nedavno objavljene knjige 'Album na dan: 365 najvažnijih koje morate poslušati'

'U svijetu prepunom beskrajnih glazbenih izbora razlikovanje važnog od usputnog može biti zastrašujući zadatak. Zato uzmite u ruke 'Album na dan: 365 najvažnijih albuma koje morate poslušati', revolucionarno književno putovanje, pomno pripremljeno kako bi sve glazbene entuzijaste vodilo kroz zvučni krajolik prepun važnih obilježja uz koje vrijedi zastati', stoji u opisu nedavno objavljene knjige Ivana Palijana, nekad odgovorne osobe popularnog časopisa Klik, danas čovjeka koji se sasvim povukao iz medijskog svijeta. Ipak, želja za djelovanjem bila je jača, stoga se vratio u velikom stilu - jedinstvenom glazbenom enciklopedijom pod rukom, a sastavio ju je uz pomoć nekadašnjih suradnika časopisa. Ona je u potpunosti hrvatski proizvod te na 480 meko uvezanih stranica donosi pregled, kako sugerira naslov, 365 najboljih albuma suvremene glazbe. S Palijanom smo popričali o tome što je radio dok je izbivao, odakle mu ideja za takav projekt, po čemu se njegova knjiga razlikuje od ostalih, kojom se metodologijom koristio i ima li plan za još koju knjigu.

Pamtim vas kao urednika časopisa Klik, no već dugo ne djelujete u medijima. Gdje ste se skrivali svih ovih godina?

Prošlo je već 15 godina od kada sam otišao s mjesta glavnog urednika Klik magazina. Ostao je i danas kao jedinstven medijski projekt, ništa slično se nakon njega nije pojavilo, a trajao je više od 10 godina. Uvijek mi je drago kada se ljudi toga sjete, znam koliko je nama koji smo ga radili i onima koji su ga čitali značio, iako o tome periodu svoje karijere govorim kao o četvrtoj najdražoj stvari koju sam radio. Svaka sljedeća mi je ona najdraža! Nakon Klika sam proveo nekoliko godina kao novinar i urednik slobodnjak, radeći na i surađujući s različitim online i tiskanim medijima, ali sam polako napuštao svijet medija kako bih se posvetio privatnom životu i privatnom poslu. Desetak godina radio sam na razvoju brenda SAN prirodna kozmetika, koji je u vlasništvu supruge i njene obitelji, s usporedo s njim otvorio sam svoj SATTVA centar zdravlja i sreće u obiteljskoj kući u okolici Varaždina, gdje sam se preselio iz Zagreba. To je rad na sebi, jer sam kroz radionice meditacije, joge i ajurvedske prehrane otkrio aspekte života koji su mi nedostajali. Ustvari, cijelo vrijeme radim jedno te isto, dijelim s ljudima ono što me zanima i ono što sam putem otkrio. Tako je bilo s Klikom, tako je s meditacijom, tako je i danas s knjigom 'Album na dan: 365 najvažnijih albuma koje morate poslušati'. SAN prirodna kozmetika i SATTVA centar i dalje djeluju, ali u manjem zamahu, jer nam je epidemija smanjila mogućnosti razvoja. Što i nije tako loše jer smo se mogli posvetiti drugim stvarima, razvoju drugih poslova, ove knjige i brojnosti naše obitelji.

Knjiga koju ste nedavno izdali čini se kao larger-than-life projekt. Odakle vam ideja za nju?

Knjiga je nastala kao potreba - da je nisam napravio, mislim da bih eksplodirao! Cijeli sam život okružen knjigama i glazbom, a izdao sam je sam, jer sam dovoljno putem ovladao businessom da to mogu. Namjera mi je bila doći do apsolutnih vrijednosti u popularnoj glazbi i onda to podijeliti s drugima. Ideja se kristalizirala prije desetak godina, ali zbog drugih obaveza nisam je mogao realizirati. Pandemija je tu pomogla. Na početku sam je htio dovršiti sam, a da sam se držao toga, još uvijek bih radio na njoj. Obratio sam se suradnicima iz Klika, a Velimir Grgić, Dino Milić-Jakovlić, Marko Smiljić i Bojan Mandić odmah su se prihvatili posla. Kasnije nam se pridružio Zoran Stajčić, glavni urednik portala Ravno do dna, knjigu je lektorirala Sunčana Ložnjak, grafički oblikovao Tomislav Šiptar, a ilustrirao Tihomir Tikulin Tico, svi moji dobri kolege iz Klika. Pri odabiru suradnika važno mi je bilo povjerenje, to da im mogu vjerovati, ali u jednakoj mjeri da će oni vjerovati meni da ovako nešto ima smisla raditi. Mislio sam da ćemo je dovršiti do kraja 2022., ali smo na njoj radili još cijelu 2023., što je posljedica rada na detaljima, ali i mojih drugačijih prioriteta. Privatni život sada mi je važniji, a tijekom rada pridružila nam se Lili, kojoj posvećujem većinu svoga vremena i ovu knjigu, zapravo, kako u njoj i stoji.

Glazbeni izbori nisu ništa novo, a postoje barem dvije knjige s popisom albuma koje bi čovjek trebao poslušati u svom životu. Po čemu se vaša knjiga razlikuje od njih?

Super mi je usporedba s '1001 Albums You Must Hear Before You Die' i s Rolling Stoneovim izdanjem '500 Greatest Albums of All Time'. Obje publikacije postoje više od 20 godina i imaju već šest, odnosno četiri izdanja. Namijenjene su svjetskom tržištu i iza njih stoje velike korporacije s golemim resursima. Ovo moje je nezavisno izdanje namijenjeno našem regionalnom tržištu, na hrvatskom je jeziku i sadrži, među ostalima, informacije o domaćim licencnim izdanjima albuma. Najvažnija razlika je ta da nisam radio listu glasanjem glazbenih profesionalaca i kritičara, nego sam je napravio koristeći egzaktne podatke o prodaji i slušanosti albuma, ocjenama publike, podacima o kolekcionarima, ocjenama kritičara te broju pojavljivanja na listama najboljih albuma desetak publikacija, među kojima su i dvije spomenute knjige. Možemo reći da je ova moja, bez obzira na lokalno tržište, puno ambicioznija jer obuhvaća sve dostupne podatke i uzima u obzir publiku, a ne samo kritičare i glazbenike. Ove dvije knjige su mojoj samo fusnota, da tako kažem.

Možete li reći nešto o metodologiji koju ste koristili kako biste zaokružili brojku od 365 albuma?

Napravio sam statističku metodu koja obuhvaća ovih pet kriterija (slušanost/prodaja, ocjena publike, kolekcionari, ocjena kritičara, broj pojavljivanja na listama) i daje im brojčanu vrijednost od nule do 10, od njih svakom albumu dodjeljuje medijan, a time sam dobio poredak i listu od oko 3000 albuma, od kojih se 365 našlo u knjizi. Sve se prvo dogodilo u Excelovoj tablici. Ova lista je dinamična, mijenja se kako se mijenjaju podaci o slušanosti albuma, o kolekcionarima, tako da vjerujem da će sljedeće izdanje, koje bi moglo izaći za dvije godine, imati neke nove albume.

Imate li još knjiga u planu?

Lista najboljih domaćih albuma već je gotova pa knjigu radnog naslova 'DOMAĆI album na dan' počinjemo pisati najesen, a pojačat ćemo se s tri-četiri autora i autorice. Teško je predvidjeti, ali vjerujem da sam sada iskusniji pa bi mogla izaći do ljeta 2025. Kada kažem 'domaći albumi', naravno mislim na one nastale na području bivše države ili 'regije', kako se to obično danas naziva. Mislim da bismo morali naći neki naziv poput zemlje Beneluksa, koji se koristi za Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg, kako bismo nazvali i opisali ovaj naš prostor. I ove zemlje imaju kompliciranu povijest, a kada se kaže Beneluks, točno se zna što se misli. Kada bismo barem imali neki naziv, poput 'zemlje Južnih Slavena' ili slično, bilo bi nam lakše nazivati stvari. Znam da ima nekih koji osjećaju kako je rat pokazao da nemamo ništa zajedničko, ali dućan Croatia Recordsa u Beogradu, u kojem se prodaju vinili Idola, Šarla Akrobate i Riblje Čorbe ovog izdavača, a ne nekog 'domaćeg', kao i rasprodane hrvatske arene s nastupima Aleksandre Prijović i Dragane Mirković, pokazuju da jedemo iz istog lonca u kojem se okusi možda ne sljubljuju na nepcima i ostalim osjetilima ugodan način, ali je u njemu neki tajni sastojak neodoljiv svima. Jedan album jedne od ovih umjetnica naći će se u knjizi. Za nju sam koristio slične kriterije, samo četiri vrijednosti. Najslušaniji i najprodavaniji uvijek su bili folk izvođači pa ćemo uvrstiti i tih nekoliko folk albuma koji su se našli među 365 na listi. Nadamo se, bez uvrede svima, jer ove se knjige, prije svega, bave fenomenom popularne glazbe, govore o stvarima kakve jesu te nude mogućnosti za učenje i širenje horizonata. Fenomen pop folka danas pokazuje da je moguće imati glazbenu industriju na 'ovim prostorima'. Želim to naglasiti i smatram da mainstream pop/rock treba početi stvarati svoju publiku i scenu po istom modelu umjesto da slušamo od glavnih igrača kako im netko krade publiku.