ŠUTA UZ OBALU

Zatrpavanje mora postalo je skupo: Čeka li Darija Srnu nova Vruja?

10.11.2023 u 14:38

Bionic
Reading

Bivši nogometaš i bivši kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Darijo Srna prijavljen je zbog odlaganja građevinskog materijala na obalnom pojasu i nasipanja mora uz gradilište njegove vile u mjestu Loznica kod Dubrovnika te mu prijeti novčana globa do 130 tisuća eura. Također, inspektori su mu naložili vraćanje u prvobitno stanje

Novi incident u kojemu je devastirana - ili je s time barem započeto - hrvatska obala i more kao najvrjedniji nacionalni resurs sankcionira se po nedavno usvojenom Zakonu o pomorskom dobru, kojim su kazne znatno postrožene. Dubrovački lučki kapetan Mato Kekez o tome je dao neobičnu izjavu tvrdeći da je do nasipavanja došlo 'slučajno', pa bi Srni mogla biti izrečena kazna bliža zakonskom minimumu nego maksimumu, no iz Udruge Divlja liga, koja ga je prijavila, tvrde da to nije slučaj i da su bageri još ranije krčili prostor kako bi za njegovu vilu - koja ima čiste papire - uredili privatnu plažu i pristanište.

Daljnji tijek ovog slučaja bit će zanimljivo pratiti zbog postupanja institucija koje su u novom zakonu dobile znatno konkretnije alate za postupanje, pa i kažnjavanje, no još zanimljivije će biti vidjeti hoće li se na Srninom gradilištu obala i more 'dovesti u prvobitno stanje', kako su mu inspektori usmeno naložili. Naime u slučaju više desetaka tisuća sličnih devastacija u proteklim desetljećima na Jadranu to se uglavnom nije dogodilo.

'Ako bi država uopće postupala, uglavnom bi se zadovoljavala naplatom kazne i prestankom radova', objašnjava za tportal jedan od cijenjenih stručnjaka za pomorstvo.

  • +37
Bespravne građevine u uvali Vruja srušene su tek nakon višegodišnjeg otezanja Izvor: Pixsell / Autor: Matko Begovic/PIXSELL

U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko iznimki: nakon više desetljeća uklonjen je cijeli splet ilegalno izgrađenih objekata poduzetnika Stipe Latkovića u uvali Vruja, kao jednom od simbola bespravne gradnje, što je stajalo nekoliko stotina tisuća eura i naknadno će mu biti naplaćeno. Prije dva tjedna vlasnik tvrtke Medikol Ivan Rajković sam je započeo s uklanjanjem goleme vile na Čiovu, izgrađene izvan građevinske zone i dijelom na pomorskom dobru.

'To su ogledni primjeri kako se devastacije mogu rješavati, no nakon intervencije prirodi uvijek treba neko vrijeme da bi odradila svoje i sama sanirala prostor', kaže isti stručnjak.

No problem su evidentno manje intervencije na pomorskom pojasu, odnosno deseci tisuća raznih mulića, ograda, nasipa, lukobrana, stepeništa i drugih građevina: njih se možda i može ukloniti, no time se često otvara mogućnost da se obala zapravo dodatno devastira, a biološka raznolikost ugrozi. Još je veća opasnost od uklanjanja intervencija u samom moru.

Starom verzijom Zakona o pomorskom dobru gradovi i općine uz obalu mogli su ukloniti tek smeće, ležaljke ili kakve zaboravljene predmete na svojim plažama, a za rušenje bilo kakvih objekata bila je zadužena država. Sustav evidentno nije funkcionirao: inspektori iz lučkih kapetanija ozbiljno su potkapacitirani za ovaj posao i mahom nisu uspijevali ni registrirati sve devastacije na pomorskom dobru, a kada bi to i učinili, Građevinska inspekcija i Državni inspektorat uglavnom nisu izvršavali rješenja o rušenju.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Državni inspektorat

Novom verzijom istog zakona država je golem posao i golemu odgovornost oko pomorskog dobra prebacila upravo na gradove i općine. Premda će sama nadzirati procese - između ostalog preko Savjeta za pomorsko dobro, čije se osnivanje još uvijek čeka - jedinice lokalne samouprave bit će dužne voditi računa o svojoj obali. Usput će se, laički rečeno, legalizirati većina izgrađenog do velike snimke napravljene 2011. godine za potrebe legalizacije, odnosno uklonit će se većina toga napravljenog u proteklih dvanaest godina.

Tportal je u kolovozu ove godine detaljno pisao o Zakonu o pomorskom dobru i potencijalnim problemima u njegovoj provedbi: između ostalog, o odredbi po kojoj će lokalne vlasti u roku od četiri godine morati izmijeniti sve svoje urbanističke planove i omogućiti zadržavanje bespravnih, ali korisnih sadržaja izgrađenih do 2011. godine, ali i u roku od dvije godine ukloniti preostale. Makar i za njih postoji mogućnost iznimke ako se procijeni da su 'u funkciji', odnosno da 'pripadaju pomorskom dobru'.

Samim gradonačelnicima i načelnicima prijete novčane kazne ako to ne učine, a gradovima i općinama oduzimanje ovlasti postupanja na pomorskom dobru, no s druge strane još uvijek nisu doneseni svi pravilnici i definirani svi alati koji će omogućiti revolucionaran pothvat čišćenja hrvatske obale i uređenja najvrjednijeg nacionalnog prostora. Čak ni samo pomorsko dobro u velikoj većini još uvijek nije ucrtano i uknjiženo.

'Nije realno da se to dogodi. Zakonom o pomorskom dobru situacija je teoretski dobro riješena, ali provedba u praksi bit će nešto sasvim drugo', uvjeren je Jurica Gašpar, urednik utjecajnog portala morski.hr, koji se godinama detaljno bavi upravo ovim temama.

Upravo njegov portal ovog tjedna otkrio je pisanu uputu Ministarstva mora svojim lučkim kapetanima na terenu, formalno zaduženim za nadzor i sankcioniranje bespravne gradnje, da 'pojačano nadziru i štite pomorsko dobro'. To bi navodno trebalo premostiti vrijeme dok gradovi i općine osposobe i educiraju svoje pomorske redare, a valjda i spriječiti situacije poput nedavne u Dubrovniku - gdje je jedan hotel zagradio javnu plažu doslovno na nekoliko metara od zgrade Lučke kapetanije.

'Povratak obale u prvobitno stanje vrlo je težak i gotovo nerealan cilj: u svakom slučaju treba počistiti devastaciju i dati prirodi dovoljno vremena da se obnovi. No ovaj zakon barem je znatno bolje definirao situaciju, uklonio sive zone i uspostavio jasan sustav odgovornosti', smatra Gašpar.

On priznaje da su lučki kapetani dosad bili dramatično potplaćeni i potkapacitirani za ovaj posao, pogotovo zato što su se morali baviti i spašavanjem na moru, uvođenjem reda u lukama i slično. No činjenica je da su neki od njih žmirili na okupaciju pomorskog dobra i s time napokon treba prestati.

'Otkako je na snagu stupio novi Zakon o pomorskom dobru, koji predviđa znatno više kazne, ipak primjećujemo stanoviti smiraj i manje devastacija nego ranije', kaže za tportal pročelnica za pomorstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji Matea Dorčić. Drugim riječima, kazat će optimistični, Srna je jedan od rijetkih koji se odlučio na tako nešto.

No s druge strane, oni realniji kazat će da je sve donedavno trajala turistička sezona i da u tom periodu ionako nema previše divljih zahvata na obali i moru - pa će za stvarne učinke zakona ipak trebati pričekati proljeće.